Iz sadržaja
Grad kroz povijest

Ilirski pokret

"Narod koji nastaje"

"Treći korijen i potencija iz (dvije) ništice"

Časopisi i listovi napredne/nacionalističke omladine

Književnost nacionalističke omladine

I. dio

Raspad Monarhije i – ujedinjenje

Prilike u Dalmaciji i Splitu

Od Jugoslovenske Napredno - Nacionalne Omladine do Orjune

Ideologija Orjune

"Mladošću osveženo jugoslovenstvo"

Književnost Orjune

II. dio

NIKO BARTULOVIĆ

ĐURO VILOVIĆ

MIRKO KOROLIJA

ĆIRO ČIČIN-ŠAIN

SIBE MILIČIĆ

IVO LAHMAN

BRANKO STANOJEVIĆ

Iz medija

"Knjigom Orjuna-Ideologija i književnost Ivan Jurin Bošković popunio je nemalu prazninu u našoj literarnoj, kulturnoj, ali i društvenoj povijesti. Nećemo kazati da je tema bila baš tabuizirana, ali svakako nedovoljno istražena i često olako apsolvirana, A ovim sustavnim proučavanjem i odmjerenim tumačenjem dobili smo živu i uvjerljivu sliku jedne epohe i jedne totalitarno ideologizirane tendencije, koja je ostavila traga i obilježila mnoge osobnosti i pojave, naročito u dalmatinskom, posebno splitskom ambijentu.Bez unaprijednih predrasuda, ali sa sviješću o zadrtosti, netolerantnosti i bitni neprijateljskom stavu Orjune i orjunaša prema mnogim vitalnim hrvatskim vrijednostima, Bošković je pretresao golemu publicističku i književnu građu..." (Iz obrazloženja žirija u povodu dodjele nagrade "JUDITA" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2006. godini)

Književni kritičar Ivan J. Bošković (r. 1953.) pristupio je temi jugoslavenske nacionalističke omladine s partikularističkog, recimo “splitskog” gledišta. Prateći kako se Split s konca XIX. i XX. stoljeća okreće jugoslavenstvu i vidi u njemu šansu opstanka, pisac se dotiče jedne od važnih tema u hrvatskoj ne samo političkoj nego i kulturno-književnoj povijesti.
Njega zanima zašto je jugoslavenstvo i Beograd privuklo splitske, odnosno dalmatinske mladiće koji su se, više-manje, ovako ili onako, željeli baviti kulturom i književnošću. Njega zanima zašto su orjunaške ideje pronašle i imale uporište u Splitu. On ih analizira prvenstveno kroz životopise i književna djela Nike Bartulovića, Đure Vilovića, Mirka Korolije, Ćire Čičin-Šaina i Sibe Miličića.
Namjera pisca nije ni bila da objavi odgovore na mnoga pitanja "zašto", ali oni odgovori kojih se tako konkretno, jasno i privlačno držao daju sliku ne samo o Splitu nego i Hrvatskoj jednoga vremena. (Jutarnji list : obrazloženje uvrštenja među 12 najboljih publicističkih djela u 2006. god.)